Saferska naredba – Uredba o čiflucima u Bosni

Saferska naredba je donesena 14. safera 1276. (12.9.1859). Njen smisao je bio da ozakoni i potvrdi već postojeće zakone između čifluk sahibije i čivčije.

Poslije donošenja Ramazanskog zakona osmanska vlada je u septembru 1859. god. izdala posebnu Uredbu o čiflucima u Bosni – Saferska naredba, jer je objavljena u mjesecu saferu.

Saferskom naredbom su konačno ozakonjeni postojeći agrarni odnosi u Bosni (naredbom je, ustvari, ozakonjeno postojeće običajno agrarno pravo, odnosno uspostavljanja čiflučkih odnosa). Tako je nastalo određeno običajno agrarno pravo.

Prema Saferskoj naredbi, posjednik zemljišta je vlasnik koji to zemljište može uz saglasnost države prodati, zamijeniti, založiti i ostaviti svojim nasljednicima.

Odnosi između posjednika i kmeta reguliraju se putem međusobnog zakupničkog ugovora koji se u načelu zaključivao na određeno vrijeme.

Kmet je mogao sam napustiti zemljište otkazati zakupnički ugovor, ali tek po završetku žetve i smirivanja ljetine (ako bi zakupac napustio zemlju prije nego što je ljetina smirena, morao bi nadoknaditi posjedniku svu eventualnu štetu).

Kmet je imao pravo preće kupovine ukoliko bi vlasnik prodavao čifluk, sve ove gradnje na čifluku (kmetskom selištu) izvodio je zemljoposjednik, a održavanje i popravke vršio je kmet.

Ova naredba je zatečeno stanje agrarnih odnosa postavila na privatno-pravnu osnovu tretirajući ih kao dugoročni i nasljedni zakup zemljišta.

<< nazad