Projekt digitalizacije

Biblioteka Sarajeva kontinuirano radi na digitalizaciji vrijedne bibliotečke građe te sarađuje sa drugim kulturnim institucijama koje su svojim arhivskim primjercima i digitalnim resursima dijelom upotpunile zbirke/fondove Biblioteke (i obratno). S ciljem boljeg pristupa građi i njenog očuvanja najprije se počelo sa digitalizacijom vlastite zbirke. Nakon procesa digitalizacije neke publikacije postale su javno dostupne, bilo putem interneta (na matičnom sajtu Biblioteke) bilo kao specijalno/digitalizirano izdanje na optičkom nosaču zapisa (CD/DVD).

Biblioteka namjerava i u narednom periodu nastaviti ali i intenzivirati rad na digitalizaciji kulturno-historijske baštine (digitalizacija/remedijalizacija zbirki, fondova i rariteta u vlastitom posjedu i javnom vlasništvu) u skladu sa UNESCO-vim Smjernicama za projekte digitalizacije (IFLA) i standardima EU. Sve će to pratiti formiranje koordinacionog tijela i kreiranje projektne strategije; evaluacija građe za digitalnu konverziju; prezentacija virtuelne zbirke preko jedinstvenog digitalnog repozitorija na namjenski izrađenoj web platformi; primjena informacionih tehnologija u smislu softverske i hardverske podrške; kao i angažiranje ljudskih resursa (edukacija, međuinstitucionalna, međukantonalna, regionalna i internacionalna saradnja).

S tim u vezi, Biblioteka je izradila vlastite smjernice odnosno uputstvo za odabir bibliotečke građe za digitalizaciju, pohranjivanje i prezentaciju digitaliziranih sadržaja, u kojem je navedeno koje su to ključne komponente projekta digitalizacije, zatim date smjernice za izradu digitalnog registra, smjernice za odabir građe, te prikazan način digitalizacije, organizacije i prezentacije digitaliziranog sadržaja. Za donošenje odluke koju vrstu građe odabrati za digitalizaciju potrebno će biti procijeniti vrijednost građe na temelju općih i posebnih kriterija. Opći kriteriji bi podrazumijevali osnovne razloge digitalizacije kao što je npr. poboljšan pristup i/ili zaštita originala; dok bi posebni kriteriji selekcije bili zasnovani na sadržaju ili zahtjevima za korištenje.

Vrijednost građe će biti procijenjena i prema njenom intelektualnom sadržaju, historijskoj i materijalnoj vrijednosti, pri čemu će se primijeniti neki od sljedećih kriterija: rijetke knjige, dokumenti i druga građa koja je značajna za BiH, odnosno grad Sarajevo i koja je označena kao spomenik kulture; osjetljivost i oštećenje; umjetnička, intelektualna i druga vrijednost; važnost za ustanovu (djelo se identificira s ustanovom – Biblioteka Sarajeva); važnost za razumijevanje određenoga predmetnog područja i slično.

Prilikom odabira građe za digitalizaciju posebno će se uzeti u obzir i sve prednosti digitalizacije dokumenata:
trenutni pristup najčešće korištenim dokumentima; lakši pristup sastavnim dijelovima publikacija (npr. člancima u časopisima); brži pristup dokumentima koji se nalaze u nekoj vrlo udaljenoj biblioteci; mogućnost zaštite dragocjenih originala od potencijalnih oštećenja; mogućnost dugotrajnijeg čuvanja dokumenata podložnih propadanju; olakšano pretraživanje i pronalaženje željenih dokumenata, uključujući i puni tekst; mogućnost pružanja usluga i zadovoljavanja mnogih zahtjeva davanjem na korištenje kopija (skeniranih, fotokopiranih, slajdova, fotografija); smanjenje troškova isporuke dokumenata itd.

Važnost programa digitalizacije ogleda se i u činjenicama da je baziran na pružanju pristupa digitaliziranim materijalima danas i u budućnosti, na razvijanju tehničke infrastrukture za pristup tim materijalima, te na obezbjeđenju prava, digitalizacije i arhiviranja digitalnih publikacija. To, zapravo, podrazumijeva i poticaj razvoju kreativne industrije u okviru institucija kulture; promociju digitalizacije kao vida očuvanja kulturno-historijske baštine; upravljanje trajnim arhivima; demokratizaciju pristupa javnom dobru i podizanje nivoa svijesti o značaju i potrebi zaštite dokumentarnog naslijeđa.


Preuzeto sa: https://www.ifla.org/